Марија Ристеска

Marija Risteska je doktorica političkih nauka, sa iskustvom u obrazovanju o javnim politikama i radila je kao istraživačica, analistica, te savjetnica centralnoj i lokalnim vlastima od 2006. Risteska je napisala knjigu „Javna politika, kreiranje politika i javna vrijednost“ (2017). Njena specijalizacija jeste u rodnoj integraciji politika, budžeta i projekata. Kapacitete je izgradila uz pomoć UN Women-a, ali je Marija radila i kao konsultantica za ILO, EC, OSCE, UNDP, COE i GIZ/FAO. Marija je razvila programe izgradnje kapaciteta i mentorisala centralnu i lokalnu vlast te organizacije civilnog društva vezano za rodno odgovorno budžetiranje. Marija je doprinijela MMF-ovom institutu u Beču prilikom kreiranja ROB predmeta i ko-autorica je univerzitetskog udžbenika „Rodno odgovorno budžetiranje“ (2013.) Trenutno je regionalna direktorica Gender Budget Watchdog Networka OCD iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova, Srbije i Moldavije, te radi kao međunarodna ekspertica za inicijativu Žene u vladi koju provodi USAID u istočnoj Ukrajini. Marija Risteska napisala je mnoge studije politika i dokumenata koji prodrazumijevaju i strategije i programe koji primjenjuju ili su zasnovani na metodama rodne integracije.

Visnja Bacanovic (magistrica sociologije) radi kao ekspertica za rodnu integraciju više od 10 godina, u Srbiji i u regiji Zapadnog Balkana. Specijalizirala je rodnu integraciju i rodno odgovorno budžetiranje, kao i radila na više programa i projekata koji su uključivali: izgradnja kapaciteta različitih aktera (NVO, javni službenici i službenice, mehanizmi za rodnu ravnopravnost), razvoj e-learning predavanja za javne službenike i službenice, priprema obuhvatnog trening priručnika za mehanizme rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, provodeći procjenu rodne infrastrukture i pružajući podršku u poboljšavanju iste, te rodne analize različitih sektora. Višnja je radila na razvoju politika rodne ravnopravnosti na lokalnom i nacionalnm nivou, te rodnoj integraciji javnih politika u različitim sektorima, uključujući rodnu integraciju IPA programa u Srbiji. Autorica je i ko-autorica mnogih članaka, smjernica, alata i izvještaja vezanih za mehanizme rodne ravnopravnosti i kapacitete rodne integracije, rod i okoliš, upravljanje i odgovor na vanredne situacije. U sklopu Ženske platforme za razvoj Srbije, Višnja je vrlo aktivna u zagovaranju za rodno odgovorne politike u Srbiji i procjena politika zasnovanih na dijalogu sa ženskim pokretom.

Mirela Arqimandriti ima više od 20 godina iskustva u polju ženskih prava, rodno zasnovanog nasilja i rada u unapređenju rodne ravnopravnosti u albanskom društvu. Kao rodna stručnjakinja i direktorica Gender Alliance for Development Centrea (GADC-a), implementirala je desetke projekata i organizirala mnoge aktivnosti posvećene rodno zasnovanom nasilju, ženskim radnim pravima, rodno odgovornom budžetiranju, rodnoj integraciji i analizi. Mirela je istraživačica i rodna analistica, sa značajnim doprinosom osnivanju Društveno koordiniranog odgovora (CCR) protiv nasilja u porodici u pet albanskih općina. Također je razvila metodologiju monitoringa Strateškog cilja 3 Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost 2016-2020 posvećenog borbi protiv rodno zasnovanog nasilja u Albaniji, mentorirajući 9 općina i objavljujući izvještaje monitoringa za javnost i druge zainteresirane strane. Trenerica je feminističkim i organizacijama koje se bore za ženska prava i rodnu ravnopravnost. Razvila je različite sektorske rodne analize. Analizirala je rodne dimenzije, promovirala i štitila ženska prava na tržištu rada istraživanja, podizanje svijesti, izgradnju kapaciteta kroz razne aktivnosti, umrežavanje, lobiranje i zagovaranje. Kao dodatak ženskim radnim pravima, razvija metodologiju za poboljšanje položaja žena na tržištu rada kroz osnaživanje grupe djevojčica i žena koje rade u tekstilnoj i obućarskoj industriji iz urbanih i perifernih područja osam općina, znanjem o pravima na tržištu rada kroz treninge i informacije o pristupanju tržištu rada, Kodeks rada, te rodno zasnovanu diskriminaciju. Suosnivačica je tri organizacije civilnog društva koje predstavljaju mreže za osnaživanje žena (AWEN), za monitoring života lokalnih muškaraca i žena i općinsku odgovornost (POP), te za slobodne i pravedne izbore i rodnu kvotu (KZLN). Sva tri organizacije imaju uspješne rezulate implementacije različitih projekata. Ona je rodna analitičarka Evropske unije za tehničku pomoć za Agendu o rodnoj ravnopravnosti u Albaniji i savjetnica za rodna pitanja u Savjetu Evrope za integraciju roda i razvoj obuke. Mirela je autorka različitih sektorskih rodnih analiza. Primjenjuje statistički zasnovan pristup u različitim istraživačkim studijama kako bi podržala nalaze i preporuke tokom praćenja primjene zakonskog okvira za rodnu ravnopravnost u Albaniji i funkcionisanja rodnih mehanizama. Nedavno su objavljeni Priručnici „Kako odgovoriti na nasilje u porodici sa posebnim osvrtom na albansku državnu policiju, nasilje intimnih partnera u adolescenciji u Albaniji“, Rodna diskriminacija i posao u Albaniji, Nadgledanje centara primarne zdravstvene zaštite u 5 opština, čija je koautorka. Ona je feministkinja, aktivistkinja za ženska prava i osnivačica prve feminističke biblioteke u Albaniji 2015 godine, sa 2000 naslova međunarodnih feminističkih knjiga. Nastavlja doktorat iz porodičnih studija i studija zajednica a magistrirala je na temu Rod, siromaštvo i zapošljavanje, kao i na temu Poslovne administracije.

Natalia Cojocaru je dokazala svoju stručnost u zakonodavstvu o ljudskim pravima i razvoju politike u Republici Moldaviji, sa posebnim fokusom na invaliditet. Od 2015. godine, Natalia je radila na integrisanju rodne ravnopravnosti u razvojne projekte. Dio njenog profesionalnog iskustva je rad na osnaživanju žena kroz obuku i mentorstvo, sa ciljem povećanja učešća žena u procesima donošenja odluka na različitim nivoima. U poslednje tri godine, Natalia je započela proces rodno odgovornog budžetiranja u Moldaviji. Ima znanje i iskustvo u korišćenju rodne analize i uključena je u razvoj izvještaja o rodnom nadzoru. Natalia Cojocaru je koordinatorka za Moldaviju u okviru regionalnog projekta Mreže za nadzor rodnog budžeta.

Slavica Striković je diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu i magistrirala rodne studije. Zaposlena u Ženskoj akciji od njenog osnivanja, 2000. godine, sada je izvršna direktorica. Ona je sertifikovana trenerica za rodno budžetiranje, u organizaciji UNIFEM-a; Trenerske vještine i vještine komunikacije, u organizaciji Norvegian Peoples Aid; Rodne studije, u organizaciji Ministarstva pravde, Crna Gora; Učešće građana/ki u procesu donošenja odluka, u organizaciji EU; i Upravljanje EU projektima, u organizaciji DEU u Sarajevu. Ima višegodišnje iskustvo organizacija međunarodnih konferencija, seminara, edukativnih skupova, prezentacije publikacija, časopisa i dokumenata o rodnim i drugim pitanjima; složena rodna sociološka i statistička istraživanja u Crnoj Gori itd. Njeno profesionalno članstvo čine: 

– 2006- 2019: Predsjednica Odbora za žensko predužetništvo u Privrednoj komori Crne Gore – 2008- i dalje: Članica Regionalnog ženskog lobija

– 2009-2014: Članica Savjeta Javnog servisa Radio Televizije Crne Gore – 2013- i dalje: Članica Upravnog odbora Pedagoškog centra Crne Gore

– 2015 – 2019: Članica Savetodavne grupe za civilno društvo UN-a za Evropu i Centralnu Aziju

– 2014-2017: Članica Komisije za dodjelu sredstava, Ministarstvo finansija

– 2018- 2019: Članica Komisije za dodjelu sredstava NVO,  Ministarstvo kulture.

Državljanka USA i Kosova, Nikol živi i radi na Kosovu već 17 godina, prije svega sa Mrežom žena Kosova (KVN), gdje je trenutno direktorica programa i vodeća istraživačica. Ona je Istraživačica sociolog (MSc, London School of Economics), književnica i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost, vodila je istraživanja i bila koautorka 24 publikacije o rodnoj ravnopravnosti, rodno odgovornom budžetiranju, rodno zasnovanom nasilju i integrisanju rodne perspektive u proces pristupanja EU. Nekoliko njih je uticalo na promjene zakona i politike. Organizovala je desetine obuka i prilagođeno mentorstvo u vladinim organizacijama na lokalnom i centralnom nivou na Kosovu, pružajući im podršku u uvođenju rodno odgovornog budžetiranja. Takođe je pomogla Ministarstvo finansija u izradi smjernica u budžetskim cirkularima za rodno odgovorno budžetiranje, i kreirala nastavne planove i programe na ovu temu za Kosovski institut za javnu upravu. Od 2016. godine je na poziciji liderke, savjetujući Kancelariju EU na Kosovu na temu rodne analize, rodnog integrisanja u programiranje EU i sprovođenju EU rodnog akcionog plana II. Nikol, takođe redovno, širom svijeta, obavlja konsultacije za razne međunarodne organizacije u vezi sa rodnom analizom, rodnom ravnopravnošću, tehnikama zagovaranja i podrškom civilnog društva.

Kao predstavnicu MŽK imamo i Nerinu Guri. Radila je na rodno odgovornom budžetiranju (ROB) od 2016. u Mreži žena Kosova (MŽK). Prikupila je i analizirala rodno raščlanjene podatke od relevantnih institucija na Kosovu i bila mentorka javnim službenicima oko ROB, uključujući uvođenje roda u javne politike. Koautorka je nekoliko članaka MŽK o ROB u ministarstvima trgovine i industrije, životne sredine i prostornog planiranja, dijaspore, poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja. Kao dio ovog posla, pomogla je ministarstvima i opštinama u sprovođenju njihovih zakonskih obaveza u vezi sa ROB kroz postupne promjene. Nerina je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Prištini i magistrirala na temu roda, razvoja i globalizacije na LSE.

Natalia Vozian je iskusna savjetnica za javne politike i rodna pitanja. Govori više jezika. U poslednjih 9 godina radila je na više projekata i savjetodavnim oblastima za rodnu ravnopravnost, uključujući EVAV, ROB i GM u vodećim svjetskim kompanijama i UN organizacijama. Sa EMBA sa Univerziteta u Sheffieldu i sertifikatom INSEAD-a, međunarodnog programa za rodnu raznolikost, razvila je više od 25 nacionalnih i globalnih projekata srednjeg i složenog obima i podržala vlade u izradi i primjeni strateških javnih politika, usluga i budžeta za postizanje društveno-ekonomske održivosti i rodne ravnopravnosti. Kao dio svojih profesionalnih aktivnosti, Natalia je bila koautorka Nacionalne strategije za obezbjeđivanje rodne ravnopravnosti muškaraca i žena u Republici Moldaviji, područje ROB i EVAV i prve Nacionalne strategije za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i djecom. Ima podršku Ministarstva finansija i Ministarstva rada u primjeni ROB na nacionalnom nivou. Takođe je doprinijela izgradnji i jačanju ROB ekspertize među lokalnim nevladinim organizacijama i koosnivačica je Regionalne mreže GRB Vatchdog (Albanija, Srbija, Makedonija i Moldavija). Autorka je nekoliko vodiča o primjeni socijalnih inovacija u EVAV i migracijama. Koautorka je vodiča za rodnu ravnopravnost za mlade i zajednicu. Ima široko znanje i iskustvo u korišćenju rodne analize i rodne ravnopravnosti u različitim društveno-ekonomskim oblastima, uključujući: migracije, rad, zaštitu djece. Radeći sa ljudima iz različitih kultura i regiona, ima veliku praksu u saradnji i komunikaciji sa virtuelnim, timskim i matrično strukturisanim timovima i zainteresovanim stranama, trudeći se da uvijek pronađe vin-vin rješenja. Zaljubljena u korisničko iskustvo, društvene inovacije, razmišljanje o dizajnu, ljudska i ženska prava, mentorstvo. Dobila je nagradu UN za ljudska prava za građanski aktivizam.

Mersiha Jaskić iz Bosne i Hercegovine predstavnica je partnerske organizacije Centar za promociju civilnog društva. Diplomirala je međunarodne odnose i evropske studije i magistrirala iz oblasti bezbjednosti i upravljanja sukobima. Iako se njena primarna ekspertiza zasniva na pitanjima vezanim za bezbjednost i etničkie sukobe, istinski interes Mersihe su pitanja roda, rodna ravnopravnost i procesi javnih nabavki. Stoga je završila razne obuke u vezi sa rodnom ravnopravnošću, rodno odgovornim budžetiranjem, korupcijom u javnom sektoru i provela je tromjesečje na Međunarodnom institutu za društvene studije Univerziteta Erasmus u Hagu, proučavajući rod, ljudska prava i studije sukoba: perspektive socijalne pravde… Kao dio dodiplomske prakse u lokalnoj NVO za zviždače, Mersiha je objavila rad na temu „Transparentnost budžeta lokalnih samoupravnih jedinica u Bosni i Hercegovini“.