Ministarstvo ekonomskog razvoja ima specifičan pristup u kreiranju politika koji se odnosi na širu primjenu rodne perspektive, s obzirom na to da žene nijesu dovoljno uključene u taj proces, smatra državna sekretarka za razvojne ekonomske politike Milena Lipovina Božović.

Ona je danas otvorila radionicu Dijalog o uvođenju rodno odgovornog budžetiranja u Crnoj Gori, ukazujući na to da žene u Crnoj Gori nijesu dovoljno uključene u proces kreiranja politika i samog budžeta, kao i da je njihovo učešće veoma važno, jer omogućava integraciju ženske perspektive prilikom donošenja odluka.

„Vjerujemo da žensko preduzetništvo zavisi od pojedinačnih politika koje mogu i treba da daju odgovor socio-ekonomskom ambijentu i društvenom nasleđu, koje još odražava patrijarhalnu uređenost društva“ kazala je Lipovina Božović na radionici.

Radionica je, kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, održana u organizaciji Sekretarijata Savjeta za konkurentnost i uz prisustvo ključnih partnera iz javnog i privatnog sektora, međunarodnih institucija i predstavnika nevladinog sektora.

Lipovina Božović je navela primjere programa Ministarstva u kojima se primjenjuje rodna integracija, poput Programskog okvira za razvoj klastera i Programa za unapređenje konkurentnosti privrede, dok su žene posebno targetirane kroz Strategiju za razvoj ženskog preduzetništva.

Primjena rodne integracije je uzeta u obzir i u prvoj fazi prireme za osnivanje Garantnog fonda a značajno je pomenuti i standard za žensko preduzetništvo (MEST IWA 34) koji je uveden u crnogorski sistem 1. jula.

Lipovina Božović je saopštila i da većina institucija do sada nije imala praksu da istražuje i vodi statistike o različitim potrebama žena i muškaraca i da analizira njihovu ulogu u ekonomskom sistemu.

“Drago mi je da je predložen amandman na budžet za ovu godinu koji bi obavezao Vladu i sve korisnike budžeta, da analiziraju uticaj na rodnu ravnopravnost, što predstavlja veliki, konkretan iskorak”, dodala je Lipovina Božović.

Šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, Marija Šuković, kazala je da je cilj radionice da se razmijene informacije o tome ko i šta radi na temu rodno odgovornog budžetiranja i da se zajedničkim aktivnostima i kapacitetima pokušaju definisati ulazne tačke za sistemsko uvođenje rodno odgovornog budžetiranja.

Predstavnik Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Bojan Paunović, naveo je da su, imajući u vidu da je budžet za ovu godinu programski, sada stvoreni uslovi da se govori o sistemskom uvođenju rodno odgovornog budžetiranja.

Takođe, on je kazao da je važno pojasniti kako raspodjela sredstava u budžetu utiče na specifične grupe u društvu, naročito one osjetljive dok je ekspertkinja za ekonomsko osnaživanje žena u Sekretarijatu Savjeta za konkurentnost, Marija Risteska, prezentovala kako se rodno odgovorno budžetiranje može povezati sa različitim fazama budžetskog procesa i dala pregled mogućnosti u smislu koji akteri i kako mogu raditi na ovom procesu.

Izvor: RTCG