Današnji webinar o rodnoj ravnopravnosti klimatskim promjenama, u organizaciji Gender Budget Watchdog Networka, okupio je više od 100 učesnika i učesnica. Događaj je organiziran uz financijsku podršku Europske unije, dok je sam projekat podržan od strane Austrijske razvojne agencije i Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju.

Nevladine organizacije, te pojedinci i pojedinke iz država Zapadnog Balkana i Moldavije imali/e su priliku povećati svoje razumijevanje povezanosti rodne ravnopravnosti, rodno transformirajućeg djelovanja i odgovora na klimatske promjene. Također se govorilo o rodno odgovornom budžetiranju u sektoru borbe protiv klimatskih promjene.

Događaj su otvorile direktorica projekta Marija Risteska i Irena Ivanova, predstavnica Delegacije Europske Unije u Sjevernoj Makedoniji. Risteska je rekla da je rodna ravnopravnost u sektoru klimatskih promjena neistraženo polje, posebice uloga OCD u samom procesu, a ovaj webinar ima za cilj potaknuti dijalog u tom smjeru. U svom uvodnom govoru, Ivanova je naglasila da bi regionalni pristup trebao donijeti rezultate u donošenju novih ideja i pristupa gdje će komponenta rodne ravnopravnosti biti uključene u predstojeće projekte koje podržava EU. Također je rekla da žene mogu igrati značajnu ulogu u suočavanju s klimatskim promjenama i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Višnja Bačanović, iz Gender Knowledge Hub-a, upoznala je učesnike i učesnice sa gorućim pitanjima roda i klimatskih promjena, poput poljoprivrede i korištenja zemljišta, donošenja odluka, subvencija i neplaćenog rada koji dovode do nejednakosti. Naglasila je i kako transformativni odgovori trebaju doći od nadležnih institucija. Također se osvrnula na rodnu analizu, rodno odgovorno budžetiranje i zagovaranje kao alate za umanjivanje postojećih razlika. Istaknula je da je feministički zeleni dogovor i poticanje eko feminizma također rješenje za ove pojave.

Jana Angelovska iz Ekomozaika Skopje, obratila se prisutnima i govorila o klimatskim promjenama i Zelenom planu, Protokolu iz Kyota, te Pariškom sporazumu. Pomenula je i trenutne izazove Sjeverne Makedonije iz ove domene.

Sljedeći govornik, Mihallaq Qirjo, direktor Resursnog centra za okoliš (REC) iz Albanije osvrnuo se na dva istraživanja o upravljanju vodama i biodiverzitetu. U Nacionalnoj strategiji za biološke raznolikost iz 2015. godine, primjetan je rodno neosjetljiv jezik, dok se značajno poboljšanje primjećuje u Nacionalnoj strategiji za upravljanje vodnim resursima. Glavne preporuke eksperta uključuju povećanje zastupljenosti žena u političkom dijalogu, povećanje mogućnosti za angažman i pristup financijskim resursima.

Posljednja govornica današnjeg webinara bila je Emina Veljović, direktorica Aarhus centra u Sarajevu. Govorila je o važnosti implementacije Aarhuške konvencije, kao i navela primjer Hrabre žene Kruščice, koje su kroz aktivističke napore spriječile gradnju mini hidroelektrane na rijeci Kruščici. Za ovaj podvig nagrađene su nagradom Zeleni nobel. Za kraj, Emina je naglasila da su napori sada usmjereni ka održivim i konkretnim preporukama izmjena zakona.

Završna aktivnost webinara bila je otvoren diskusija koju je moderirala Ljupka Trajanovska iz CRPM-a, a na kojoj su učesnici i učesnice raspravljali o ulozi civilnog društva u praćenju financija usmjerenih na borbu protiv klimatskih promjena, nejednakostima, te vještinama koje organizacije moraju posjedovati da bi aktivno mogle sudjelovati u ovim procesima.