Danas, 3. juna, na Svjetski dan bicikla, slavimo skromni bicikl – alat za čist transport, bolje zdravlje i mobilnost koja uključuje rodne aspekte. Ali dok su prednosti vožnje bicikla univerzalno priznate, stvarnost na terenu govori drugačiju priču: sigurnost, pristupačnost i rodna ravnopravnost i dalje su veliki izazovi u mnogim zemljama Zapadnog Balkana i Istočne Evrope. Pogledajmo detaljnije podatke – i priče koje stoje iza njih.
Ko vozi bicikl – a ko ne?
U Sjevernoj Makedoniji, nedavno istraživanje je pokazalo da:
- 64,1% vlasnika bicikala su muškarci, dok je samo 38,7% žena.
- Čak 44,1% ljudi nikada ne koristi bicikle ili skejtbordove. Među njima, 62% su žene.
Razlozi su jasni: nedostatak sigurnosti, loša infrastruktura i ograničen pristup kvalitetnim biciklističkim stazama. U Skoplju, iako postoji 110 km biciklističkih staza, mnoge su loše održavane, nepovezane i često neupotrebljive. Ipak, postoje i svijetle tačke – na primjer, u Ohridu žene zapravo voze bicikl više od muškaraca, prkoseći regionalnim trendovima.
U Srbiji, bicikli služe kao ključno prevozno sredstvo:
- 70,1% muškaraca i 65,3% žena.
- Žene češće koriste bicikle za prijevoz djece (22,5% u odnosu na 15,5% muškaraca).
- Ohrabrujuće je da preko 50% i žena i muškaraca bicikle smatraju važnim ekološki prihvatljivim transportnim rješenjem.
Vožnja bicikla za zdravlje, ali ne i za posao
U Crnoj Gori žene više voze bicikl radi zdravlja i sporta, ali mnogo manje njih koristi bicikle za odlazak na posao ili u školu – sa rodnom razlikom od skoro 25%. Samo 49,1% žena izvještava da se osjeća sigurno koristeći bicikl za prijevoz.
Električni bicikli (e-bicikli) polako dobijaju na interesu. 31,4% žena (u odnosu na 28,8% muškaraca) pokazuje snažan interes za e-bicikle, ali oko 30% još uvijek ne zna mnogo o njima – što pokazuje da bi kampanje za podizanje svijesti mogle napraviti razliku
Bosna i Hercegovina: Više hodanja, manje bicikliranja
U Bosni i Hercegovini, 41,5% ljudi posjeduje bicikl. Muškarci su nešto češće vlasnici (44,8%) nego žene (39,0%). Ali kada je u pitanju svakodnevno hodanje, žene prednjače sa 66,5% koje hodaju svaki dan u odnosu na 62,8% muškaraca.
Međutim, muškarci su češće svakodnevni biciklisti ili skejteri – 11,2% muškaraca u poređenju sa samo 6,3% žena.
Postoji razlog za optimizam: Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo izdvojilo je sredstva za poboljšanje kvaliteta zraka kroz bolju biciklističku infrastrukturu.
Moldavija: Nesigurni putevi, ograničen napredak
U Moldaviji, posebno u ruralnim područjima, 19,3% žena izvještava da im je vožnja bicikla nesigurna. Čak i u urbanim područjima, 14,3% žena osjeća isto. To je velika prepreka – posebno kada 41,7% žena kaže da jednostavno “ne vole biciklirati”, često zbog sigurnosnih razloga, u odnosu na 28,2% muškaraca.
Glavni grad Kišinjev prednjači sa 20 km neprekidnih biciklističkih staza, ali drugi gradovi poput Balća, Orheja i Lalovenija zaostaju sa ograničenom ili loše implementiranom biciklističkom infrastrukturom.
Priština: Grad u kojem se biciklisti i dalje osjećaju nesigurno
Vožnja biciklom u Prištini – još uvijek nije dovoljno sigurna. Iako je najavljeno 10 km novih biciklističkih staza, to nije ni približno dovoljno. Putevi su i dalje opasni, staze nezaštićene, a sigurnosna infrastruktura poput rasvjete i signalizacije nedostaje. Biciklisti su i dalje ranjivi, posebno noću i u zonama s velikim prometom.
Šta je Prištini sada potrebno:
- Program dijeljenja bicikala širom grada
- Bezbedno parkiranje kod javnih zgrada i škola
- Dobro osvijetljene, povezane biciklističke staze
- Jasne karte biciklističkih ruta i signalizacija
- Zaštićeni koridori koji povezuju naselja, parkove i radna mjesta
Albanija: Razlika između spolova na dva točka
Biciklizmom u Albaniji i dalje uveliko dominiraju muškarci:
- Samo 33,9% žena navodi da koristi bicikle, u poređenju sa 65,8% muškaraca.
- Kod električnih bicikala, jaz se povećava: 69,3% korisnika su muškarci, a samo 30,7% su žene.
- Preko 50% žena navodi sigurnosne probleme kao razlog zašto ne voze bicikl.
Ali ima nade. U Tirani je samo 20% biciklista žena – ali uz sigurnije trake, vidljive uzore i napore za podizanje svijesti, taj broj bi mogao brzo porasti.
Šta se može učiniti?
Da bi istinski proslavili Svjetski dan bicikla, vlade i gradovi moraju ići dalje od slogana i:
- Izgraditi i održavati sigurne, neprekidne biciklističke staze
- Osigurati planiranje koje uzima u obzir rodnu ravnopravnost, uključujući rasvjetu, sigurnost i prijevoz djece
- Pokrenuti kampanje za podizanje svijesti i obuku, posebno usmjerene na podsticanje žena i djevojčica da voze bicikl
- Kreirati programe dijeljenja bicikala, posebno u zajednicama s nedovoljno opsluženim i niskim prihodima
- Uključiti lokalne organizacije civilnog društva i ženske grupe u planiranje politika urbane mobilnosti
Podaci su dio istraživanja GBWN o transportu iz perspektive roda i klimatskih promena, sprovedenog u svih 7 zemalja, a potpuni izveštaji biće uskoro dostupni!
