Gdje se uklapa budžetiranje s rodnom perspektivom u trajnom putovanju ka jednakosti

Autor: Mersiha Jaskic

Prvi put sam upoznala Savku Todorovsku 2022. godine, u Ohridu, kada je primila Nagradu Mreže za praćenje rodno odgovornog budžetiranja za njen izvanredan doprinos unapređenju rodne ravnopravnosti. Iako je 53 godine starija od mene, njena energija me odmah impresionirala.

Tokom proteklih nekoliko godina, naši su se putevi često ukrštali, povezani našim zajedničkim radom na rodno odgovornom budžetiranju u regionu. Svaki sastanak ostavljao mi je isti osjećaj: kombinaciju divljenja, inspiracije i one pozitivne ljubomore koju osjećaš kada stojiš pored nekoga s gotovo beskonačnom energijom i predanošću. Njeno oštro osjećanje za humor, ljubav prema malim užicima koje u Bosni i Hercegovini zovemo ćejf, i njena nepokolebljiva posvećenost osnaživanju žena u najdubljem smislu – ne kao slogan, već kao stvarna praksa – bili su stabilan i motivirajući izvor za moj rad na jednakom pristupu resursima i mogućnostima.

Ove godine smo se ponovno srele, ovaj put u Kruševu, Sjeverna Makedonija, tokom radionice GBWN. Dok smo se spremale za odlazak, Savka, noseći značku FAMA – Feminističke anti-militarističke mreže, počela je pričati priču iz svog djetinjstva koja me zainteresovala:

„Ja sam iz Velesa, grada na brdu, sličnog Kruševu gdje smo danas, gdje svaka kuća ima ulaz s jedne strane i izlaz s druge. Tokom Drugog svjetskog rata, tamo su se održavali ilegalni sastanci otpora. Žene su imale posebnu ulogu u Velesu, uglavnom pomažući otporu, bilo šivenjem odjeće, bilo skrivajući ljude. Nakon rata, žene su dobile novu ulogu. Moja majka, među njima, imala je zadatak biti primjer, posebno pomažući u obrazovanju drugih. Rođena sam 1943. godine i od četvrte godine pohađala sam prvi vrtić u Velesu. Posjete ili primanje djece iz sirotišta bile su dio naše svakodnevnice. Većina toga što smo radile bilo je dobrovoljno. Dijelim ovo ne samo da opišem svoje djetinjstvo, nego da objasnim zašto i kako sam naučila koliko je važno raditi za bolju zajednicu za sve.“

Nacionalno vijeće za rodnu ravnopravnost, koje Savka vodi već dugi niz godina, osnovano je 1994. godine i, kako ona kaže, predstavlja „snagu i energiju za prava žena“. Ono okuplja ženske organizacije širom Sjeverne Makedonije kako bi se borile protiv sistemskih stereotipa, zagovarale zakonske promjene i promovirale učešće žena u donošenju odluka. Njihov osnivački moto ostaje: zajedno, žene su jače.

Savkin dugogodišnji životni put neizbježno ju je doveo do rodno odgovornog budžetiranja, pristupa koji ona vidi kao ključan za postizanje stvarne jednakosti u savremenom kontekstu:

„Radom na pravima žena shvatila sam da tradicionalno budžetiranje često ignoriše različite potrebe žena i muškaraca, kao i strukturne nejednakosti u društvu. Ne možemo reći da žene u našem regionu nisu emancipirane, ali sada se suočavamo s drugim izazovima: političko zastupanje, liderske pozicije i raspodjela budžeta. To su pitanja koja moramo riješiti. Jednostavno rečeno, alati koje koristimo da bismo postali ravnopravni članovi društva moraju se prilagoditi našem kontekstu, a rodno odgovorno budžetiranje je jedno od ključnih rješenja za ravnopravniju budućnost.“

Dok se naš razgovor bližio kraju i trebale smo se vratiti u svoje zajednice kako bismo nastavile rad u usklađen, ali kontekstualiziran način, Savka je razmišljala zašto je danas tako važno njegovati feminističke vrijednosti:

„U današnjem svijetu, dok svjedočimo rastu autoritarizma, mizoginije, rasizma i diskriminacije, njegovanje antifašističkih i feminističkih vrijednosti važnije je nego ikada. Antifašizam zahtijeva društvo bez mržnje, nasilja i represije, dok feminizam promiče jednakost, slobodu i solidarnost među identitetima. Te vrijednosti su temelj otpora protiv ugnjetavanja i nepravde. Njihova zaštita znači zaštitu ljudskih prava, demokratije i dostojanstva svakog pojedinca. To je naša svakodnevna politička, moralna i društvena odgovornost.“

Savkina priča podsjeća da borba za jednakost zahtijeva više od riječi; zahtijeva strukture, resurse i alate koji rješavaju nejednakosti u njihovom korijenu. Za nju je rodno odgovorno budžetiranje jedan od najmoćnijih alata koje imamo.

Facebook
Twitter
LinkedIn

You may be interested in