Radionica je započela 19. avgusta sesijom o aktuelnoj situaciji i izazovima u rodno odgovornom budžetiranju i uključenosti OCD-a. Učesnici su razmatrali dosadašnja postignuća GBWN-a, pozicioniranje međunarodnih nevladinih organizacija i strateške smernice donatora u oblasti rodne ravnopravnosti. Nakon toga usledila je analiza zainteresovanih strana, mapiranje postojećih članova i partnera GBWN-a, kao i identifikacija novih prilika za zagovaranje i saradnju. Drugi deo diskusije bio je fokusiran na mapiranje međunarodnih događaja na kojima GBWN može predstaviti svoja istraživanja, uključujući izveštaje o transportu iz perspektive klimatskih promena i roda, transportu i nezi, kao i praćenju budžeta. Dan je završen planinskom šetnjom, koja je pružila vreme za razmišljanje o diskusijama uz uživanje u prirodi Vučja.

Drugog dana fokus je prebačen na buduću viziju Mreže. U otvorenoj diskusiji razmatrano je šta znači da GBWN postane centar izvrsnosti, pri čemu su definisani konkretni koraci za jačanje njegove uloge na regionalnom i globalnom nivou. Diskusije su se fokusirale na širenje Mreže, razvoj strategija za komunikaciju i partnerstva, kao i kreiranje zajedničkih metodologija za globalni doseg. Dan je završen posetom impresivnom Kapetanovom jezeru, kombinujući proces učenja i planiranja sa doživljajem kulturnog i prirodnog nasleđa Crne Gore.

Tokom cele radionice, samo okruženje igralo je važnu ulogu. Turistički centar Vučje, sa svojom posvećenošću održivosti, lokalnoj hrani i zelenom okruženju, obezbedio je idealnu atmosferu za dublje povezivanje tima. Zajednički obroci, šetnje u prirodi i vreme provedeno zajedno van formalnih sesija pomogli su u jačanju veza unutar osnovnog tima Mreže.

Pri odlasku 21. avgusta, učesnici su poneli sa sobom ne samo planove za jačanje prisustva GBWN-a na međunarodnoj sceni, već i novu energiju i snažniji osećaj zajedništva. Radionica je potvrdila da je unapređenje rodno odgovornog budžetiranja i globalnog zagovaranja najefikasnije kada se kombinuje sa solidarnošću, održivošću i zajedničkom vizijom stvaranja trajnih promena.

Prvi put sam upoznala Savku Todorovsku 2022. godine, u Ohridu, kada je primila Nagradu Mreže za praćenje rodno odgovornog budžetiranja za njen izvanredan doprinos unapređenju rodne ravnopravnosti. Iako je 53 godine starija od mene, njena energija me odmah impresionirala.

Tokom proteklih nekoliko godina, naši su se putevi često ukrštali, povezani našim zajedničkim radom na rodno odgovornom budžetiranju u regionu. Svaki sastanak ostavljao mi je isti osjećaj: kombinaciju divljenja, inspiracije i one pozitivne ljubomore koju osjećaš kada stojiš pored nekoga s gotovo beskonačnom energijom i predanošću. Njeno oštro osjećanje za humor, ljubav prema malim užicima koje u Bosni i Hercegovini zovemo ćejf, i njena nepokolebljiva posvećenost osnaživanju žena u najdubljem smislu – ne kao slogan, već kao stvarna praksa – bili su stabilan i motivirajući izvor za moj rad na jednakom pristupu resursima i mogućnostima.

Ove godine smo se ponovno srele, ovaj put u Kruševu, Sjeverna Makedonija, tokom radionice GBWN. Dok smo se spremale za odlazak, Savka, noseći značku FAMA – Feminističke anti-militarističke mreže, počela je pričati priču iz svog djetinjstva koja me zainteresovala:

„Ja sam iz Velesa, grada na brdu, sličnog Kruševu gdje smo danas, gdje svaka kuća ima ulaz s jedne strane i izlaz s druge. Tokom Drugog svjetskog rata, tamo su se održavali ilegalni sastanci otpora. Žene su imale posebnu ulogu u Velesu, uglavnom pomažući otporu, bilo šivenjem odjeće, bilo skrivajući ljude. Nakon rata, žene su dobile novu ulogu. Moja majka, među njima, imala je zadatak biti primjer, posebno pomažući u obrazovanju drugih. Rođena sam 1943. godine i od četvrte godine pohađala sam prvi vrtić u Velesu. Posjete ili primanje djece iz sirotišta bile su dio naše svakodnevnice. Većina toga što smo radile bilo je dobrovoljno. Dijelim ovo ne samo da opišem svoje djetinjstvo, nego da objasnim zašto i kako sam naučila koliko je važno raditi za bolju zajednicu za sve.“

Nacionalno vijeće za rodnu ravnopravnost, koje Savka vodi već dugi niz godina, osnovano je 1994. godine i, kako ona kaže, predstavlja „snagu i energiju za prava žena“. Ono okuplja ženske organizacije širom Sjeverne Makedonije kako bi se borile protiv sistemskih stereotipa, zagovarale zakonske promjene i promovirale učešće žena u donošenju odluka. Njihov osnivački moto ostaje: zajedno, žene su jače.

Savkin dugogodišnji životni put neizbježno ju je doveo do rodno odgovornog budžetiranja, pristupa koji ona vidi kao ključan za postizanje stvarne jednakosti u savremenom kontekstu:

„Radom na pravima žena shvatila sam da tradicionalno budžetiranje često ignoriše različite potrebe žena i muškaraca, kao i strukturne nejednakosti u društvu. Ne možemo reći da žene u našem regionu nisu emancipirane, ali sada se suočavamo s drugim izazovima: političko zastupanje, liderske pozicije i raspodjela budžeta. To su pitanja koja moramo riješiti. Jednostavno rečeno, alati koje koristimo da bismo postali ravnopravni članovi društva moraju se prilagoditi našem kontekstu, a rodno odgovorno budžetiranje je jedno od ključnih rješenja za ravnopravniju budućnost.“

Dok se naš razgovor bližio kraju i trebale smo se vratiti u svoje zajednice kako bismo nastavile rad u usklađen, ali kontekstualiziran način, Savka je razmišljala zašto je danas tako važno njegovati feminističke vrijednosti:

„U današnjem svijetu, dok svjedočimo rastu autoritarizma, mizoginije, rasizma i diskriminacije, njegovanje antifašističkih i feminističkih vrijednosti važnije je nego ikada. Antifašizam zahtijeva društvo bez mržnje, nasilja i represije, dok feminizam promiče jednakost, slobodu i solidarnost među identitetima. Te vrijednosti su temelj otpora protiv ugnjetavanja i nepravde. Njihova zaštita znači zaštitu ljudskih prava, demokratije i dostojanstva svakog pojedinca. To je naša svakodnevna politička, moralna i društvena odgovornost.“

Savkina priča podsjeća da borba za jednakost zahtijeva više od riječi; zahtijeva strukture, resurse i alate koji rješavaju nejednakosti u njihovom korijenu. Za nju je rodno odgovorno budžetiranje jedan od najmoćnijih alata koje imamo.

Izabrani međunarodni eksperti biće odgovorni za pripremu sveobuhvatnih Izveštaja Mreže za praćenje rodno odgovornog budžetiranja. Ovi izveštaji će procenjivati planiranje i sprovođenje javnih sredstava vezanih za klimatske promene u Zapadnom Balkanu i Moldaviji, koristeći pristup rodno odgovornog budžetiranja.

Konkretno, ekspert(ka) će analizirati kako su rodni aspekti integrisani u raspodelu i korišćenje sredstava iz sledećih finansijskih mehanizama i institucija:

• Global Environment Facility (GEF)

• Green Climate Fund (GCF)

• Special Climate Change Fund (SCCF)

• Western Balkans Investment Framework (WBIF)

• Projekti Evropske investicione banke (EIB)

• Zeleni projekti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

Za apliciranje, molimo dostavite:

• CV

• Finansijsku ponudu izraženu u EUR

• Listu akademskih radova, istraživanja, publikacija, izveštaja i drugih relevantnih projekata

Za više informacija o zahtevima, pogledajte Uputstvo za rad.

Dokumenti treba da se pošalju na: petriskova@crpm.org.mk najkasnije do 7. septembra 2025.

Izgradnja kapaciteta OCD-a

Izgradnja kapaciteta unutar Mreže sastoji se od:

Koraka 1: Procjene izgradnje kapaciteta kako bi se prikazala svijest, znanje i vještine, kao i stavovi o korištenju rodno odgovornog budžetiranja u praćenju utjecaja odgovora na otpornost i finansiranja klimatskih promjena.

Korak 2: Razvoj alata za nadzor kapaciteta, što uključuje prilagođavanje programa izgradnje kapaciteta za rodno odgovorno praćenje odgovora na otpornost i finansiranja klimatskih promjena za svaku ciljnu grupu.

Korak 3: Mentorstvo organizacija za izradu izvještaja o nadzoru rodnog budžetiranja i zagovaranje za rodno uravnoteženu raspodjelu javnih finansija za prakse odgovora na otpornost i klimatske promjene.

Odgovornosti mentora/ica

Konkretno, mentori/ce će biti odgovorni za:

Obezbjeđivanje jednog kursa obuke za grupu organizacija (u trajanju od 3 sata). GBWN će pružiti osnovne informacije i razvijene planove zagovaranja za učesnice OCD koje će biti mentorirane. Na osnovu utvrđenih potreba OCD, mentor/ica će razviti kurs obuke za svoju grupu OCD.

Individualno mentorstvo za učesnice OCD u implementaciji zagovaračkih akcija (2 sesije po organizaciji – svaka u trajanju od najmanje dva sata). Mentori će biti glavna referenca za OCD putem svojih zagovaračkih kompetencija. Oni će osigurati smjernice i podršku organizacijama tokom zagovaračkih akcija prema lokalnim i regionalnim vlastima. Očekuje se da će se prvi krug mentorskih sesija održati nakon kursa obuke, a drugi krug nakon tri mjeseca, na kraju mentorskog angažmana.

Osiguranje koordinacije s GBWN timom. Službenik/ica za učenje i grantove (CRPM) GBWN-a će djelovati kao glavni kontakt za mentore/ice, koji/e su odgovorni/e za predstavljanje finaliziranih planova zagovaranja i osiguravanje redovnih ažuriranja o statusu implementacije zagovaračkih akcija putem redovne online komunikacije. Od mentora/ica se očekuje da osiguraju koordinaciju s GBWN timom od početka svojih usluga do kraja ugovora.

Izrada završnog izvještaja o provedenom kursu obuke i glavnim rezultatima postignutim implementacijom zagovaračkih aktivnosti koje su postigle organizacije civilnog društva pod njenim/njegovim mentorstvom. Izvještaj će biti poslan GBWN-u na validaciju.

Vremenski okvir i specifični zadaci

Vremenski okvir za realizaciju cijelog angažmana je približno 3 mjeseca. Očekivano vrijeme početka zadatka je septembar 2025. godine.

Svaki mentor/ica će biti odgovoran/na za:

• 1 mentor/ica koji pokriva Albaniju i Kosovo: 1 kurs obuke + 8 mentorskih sesija za 4 organizacije civilnog društva
• 1 mentor/ica koji pokriva Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru: 1 kurs obuke + 12 mentorskih sesija za 6 organizacija civilnog društva
• 1 mentor/ica koji pokriva Srbiju: 1 kurs obuke + 8 mentorskih sesija za 4 organizacije civilnog društva
• 1 mentor/ica koji pokriva Sjevernu Makedoniju: obezbjeđivanje 1 kursa obuke + 8 mentorskih sesija za 4 organizacije civilnog društva
• 1 mentor/ica koji pokriva Moldaviju: 1 kurs obuke + 4 mentorske sesije za 2 organizacije civilnog društva

Kako se prijaviti?

Ukoliko ste zainteresovani, pošaljite:

• Vaš CV
• Motivaciono pismo (maksimalno jedna stranica)
• Spisak i reference prethodnih mentorskih radova koje ste obavljali, kao i sve relevantne aktivnosti zagovaranja koje ste obavljali (kampanje, demonstracije, projekti)

na gbwn@crpm.org.mk do 8. augusta 2025. godine, uključujući i naslov e-maila ‘Poziv za mentore/ice – Implementacija aktivnosti zagovaranja ROB-a’.

Za više informacija pogledajte OPIS PROJEKTA.

Dan 1: Osnove globalne odgovornosti

Radionica je započela zajedničkim istraživanjem 12 obaveza Globalnog standarda za odgovornost OCD-a. Učesnice su razgovarale o tome kako se ovi principi – poput transparentnosti, odgovornosti i participacije – mogu prilagoditi regionalnom kontekstu i misiji GBWN-a. Do kraja dana su zajednički kreirale nacrt seta standarda kvalitete GBWN-a utemeljenih na vrijednostima koje definiraju naš rad: transparentnost, odgovornost, inkluzivnost i integritet.

Posebna zahvala gradonačelniku Tome Hristoskom na toplom dočeku i kontinuiranoj podršci viziji GBWN-a za regiju s većom rodnom ravnopravnošću.

Dan 2: Izvrsnost u istraživanju za rodnu ravnopravnost

Dan je započeo kulturnim istraživanjem historijskih znamenitosti Kruševa, uključujući kultni spomenik Makedonium i galeriju poznatog umjetnika Nikole Martinovskog, a domaćin je bio Centar za ljudske odnose. Poslijepodne, drugi dan fokusiran na istraživanje rodno odgovornog budžetiranja, a sažetak politike bio je posvećen postavljanju standarda kvalitete za istraživanje i analizu – ključnih alata u pristupu GBWN-a rodno odgovornom budžetiranju. Članovi su radili na definiranju zajedničkog okvira za vjerodostojno, etično i participativno istraživanje. Razvijeni principi uključuju metodološku rigoroznost, usklađenost misije, transparentnost u korištenju podataka i inkluzivne prakse koje usmjeravaju različite glasove zajednice. Rezultat je bio nacrt liste principa kvalitete istraživanja osmišljenih za jačanje integriteta, relevantnosti i utjecaja rada GBWN-a u svim zemljama članicama.

Dan 3: Definiranje standarda kvalitete zagovaranja

Posljednji dan fokusirao se na jednu od ključnih snaga GBWN-a: zagovaranje. Kroz zajedničku diskusiju, članice su razvile nacrt skupa standarda za usmjeravanje praksi zagovaranja u cijeloj Mreži. Ovi standardi naglašavaju etičke i inkluzivne pristupe, jasnoću svrhe, usklađenost sa strateškim ciljevima GBWN-a i posvećenost pojačavanju glasova marginaliziranih grupa. Cilj je osigurati da svi napori zagovaranja GBWN-a ostanu utjecajni, utemeljeni na dokazima i vođeni vrijednostima.

Ova trodnevna radionica označava značajan korak ka ujedinjenijem i otpornijem GBWN-u, opremljenom zajedničkim standardima za podsticanje značajnih promjena i rodne ravnopravnosti u cijeloj regiji.

Zajedno sa preko 100 organizacija civilnog društva i stručnjaka, Mreža za nadzor rodnog budžetiranja poziva Evropsku komisiju, Parlament i Vijeće da osiguraju da sljedeći Višegodišnji finansijski okvir (MFF), budžet EU, doprinese rodnoj ravnopravnosti!

Novi MFF mora:
✅ Uključiti jasan cilj za finansiranje rodne ravnopravnosti
✅ Zahtijevati rodno odgovorno budžetiranje u svim programima koje finansira EU
✅ Pozvati na poboljšano praćenje, evaluaciju i transparentnost rezultata

Zašto je ovo važno?
Rodna ravnopravnost je temeljna vrijednost i pravo.

To je pametno ulaganje u povećanje BDP-a, razvoj i sigurnost.

Pročitajte cijeli sažetak politike:  ENGLISH VERSION HERE

Albanian
Bosnian/Serbian/Montenegrin
Macedonian
Romanian

Pridružite se pokretu! Potpišite ovdje kao organizacija civilnog društva ili pojedinac: POTPIŠITE OVDJE

Zahtijevajmo budžete koji odražavaju naše vrijednosti i donose stvarne promjene!

____________________________________________________________________________________________________________

Također vas pozivamo da pošaljete svoje prilagođeno pismo na: cab-vonderleyen-contact@ec.europa.eu

OVDJE je prijedlog konzorcija koji možete prilagoditi svojim potrebama:

Dragi …:

Pišemo Vam u ime više od 200 organizacija civilnog društva i stručnjaka širom Evrope i šire kako bismo zatražili od Evropske komisije da osigura da sljedeći Višegodišnji finansijski okvir (VFO) doprinese rodnoj ravnopravnosti i pravima žena.

Molimo Vas da novi VFO mora:

✅ Uključiti jasan cilj za finansiranje rodne ravnopravnosti i prava žena

✅ Zahtijevati sveobuhvatno rodno budžetiranje u svim programima koje finansira EU

✅ Pozvati na poboljšano praćenje, evaluaciju i transparentnost rezultata rodne ravnopravnosti

Zašto je ovo važno?

⚖️ Rodna ravnopravnost je temeljna vrijednost i pravo. Sada više nego ikad EU treba pokazati svoju predanost ovoj vrijednosti i obavezama iz Ugovora.

📈 Dokazi pokazuju da je to održivo ulaganje u povećanje BDP-a, zapošljavanje, razvoj i izgradnju sigurne Evrope.

U prilogu možete pronaći preporuke unutar sažetka politike koji smo podržali, a u kojem pozivamo na hitnu akciju kako biste osigurali da novi VFF uključuje ove preporuke.

S poštovanjem,

Tokom sastanka, pregledali smo i usavršili Komunikacijsku strategiju GBWN-a kako bismo osigurali potpunu usklađenost s Projektnim dokumentom, Strategijom razvoja mreže i Planom zagovaranja. Ključni rezultati naših radnih sesija uključivali su dogovor o strategiji PEFA kampanje, finalizaciju Plana zagovaranja u transportu, pregled cjelokupnog Plana zagovaranja i pokretanje procesa prikupljanja priča o uticaju od naših pod-donatora i drugih članova mreže. Ove priče će prikazati stvarne efekte našeg rada i ojačati bazu dokaza za promjene.

Trenutna prekretnica u našim naporima je zalaganje za inkluzivne, transparentne i klimatski osviještene budžetske i transportne politike. Kako bismo istakli našu posvećenost održivoj mobilnosti i javnim politikama koje uključuju rodnu ravnopravnost, naš tim je također odigrao simboličnu vožnju biciklom duž mirnih obala jezera Valea Morilor u Kišinjevu – ističući našu posvećenost održivim i inkluzivnim transportnim sistemima koji funkcioniraju za sve.

Ujedinjeni zajedničkim ciljem, naša mreža nastavlja pojačavati svoje napore kako bi osigurala da rodno osjetljivo budžetiranje (ROB) postane sastavni dio sistema upravljanja javnim finansijama.

Opseg aktivnosti: 

1. A) Angažovanje pojedinca ili profesionalne dizajnerske agencije za dizajniranje 7 nacionalnih izvještaja i 1 regionalnog izvještaja o rodu i klimatskim promjenama, kako slijedi:
   B) Bliska saradnja između dizajnera i projektnog tima tokom procesa dizajniranja radi pregleda i povratnih informacija.
   C) Revizija i finalizacija dizajna na osnovu primljenih povratnih informacija.
   Kako bi se minimizirale moguće negativne ekološke posljedice intervencije, materijali neće biti štampani, već će biti dijeljeni online.

Kvalifikacije

• Prethodno iskustvo u dizajniranju publikacija, izvještaja, knjiga i slično
• Kreativnost
• Napredno poznavanje i korištenje dizajnerskih programa kao što su Adobe Photoshop, Adobe Illustrator, In design i drugi.
• Poznavanje engleskog jezika
• Aktivno poznavanje globalnih trendova u oblasti dizajna i oglašavanja
• Visok nivo odgovornosti

Očekuje se da će dizajn biti završen do 31.07.2025. godine, uz redovna ažuriranja i mogućnosti za povratne informacije tokom procesa.

Zainteresovane strane trebaju dostaviti svoje prijedloge, uključujući portfolio relevantnih radova i reference. Finansijska ponuda u EUR po stranici (cijena treba biti izražena u NETO vrijednosti, budući da je projekat oslobođen PDV-a)

Rok za podnošenje ponude: 16.06.2025. na petriskova@crpm.org.mk

Za više informacija, molimo Vas da provjerite OPIS PROJEKTA.

Ko vozi bicikl – a ko ne?

U Sjevernoj Makedoniji, nedavno istraživanje je pokazalo da:

• 64,1% vlasnika bicikala su muškarci, dok je samo 38,7% žena.
• Čak 44,1% ljudi nikada ne koristi bicikle ili skejtbordove. Među njima, 62% su žene.

Razlozi su jasni: nedostatak sigurnosti, loša infrastruktura i ograničen pristup kvalitetnim biciklističkim stazama. U Skoplju, iako postoji 110 km biciklističkih staza, mnoge su loše održavane, nepovezane i često neupotrebljive. Ipak, postoje i svijetle tačke – na primjer, u Ohridu žene zapravo voze bicikl više od muškaraca, prkoseći regionalnim trendovima.

U Srbiji, bicikli služe kao ključno prevozno sredstvo:

• 70,1% muškaraca i 65,3% žena.
• Žene češće koriste bicikle za prijevoz djece (22,5% u odnosu na 15,5% muškaraca).
• Ohrabrujuće je da preko 50% i žena i muškaraca bicikle smatraju važnim ekološki prihvatljivim transportnim rješenjem.

Vožnja bicikla za zdravlje, ali ne i za posao

U Crnoj Gori žene više voze bicikl radi zdravlja i sporta, ali mnogo manje njih koristi bicikle za odlazak na posao ili u školu – sa rodnom razlikom od skoro 25%. Samo 49,1% žena izvještava da se osjeća sigurno koristeći bicikl za prijevoz.

Električni bicikli (e-bicikli) polako dobijaju na interesu. 31,4% žena (u odnosu na 28,8% muškaraca) pokazuje snažan interes za e-bicikle, ali oko 30% još uvijek ne zna mnogo o njima – što pokazuje da bi kampanje za podizanje svijesti mogle napraviti razliku

Bosna i Hercegovina: Više hodanja, manje bicikliranja

U Bosni i Hercegovini, 41,5% ljudi posjeduje bicikl. Muškarci su nešto češće vlasnici (44,8%) nego žene (39,0%). Ali kada je u pitanju svakodnevno hodanje, žene prednjače sa 66,5% koje hodaju svaki dan u odnosu na 62,8% muškaraca.

Međutim, muškarci su češće svakodnevni biciklisti ili skejteri – 11,2% muškaraca u poređenju sa samo 6,3% žena.

Postoji razlog za optimizam: Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo izdvojilo je sredstva za poboljšanje kvaliteta zraka kroz bolju biciklističku infrastrukturu.

Moldavija: Nesigurni putevi, ograničen napredak

U Moldaviji, posebno u ruralnim područjima, 19,3% žena izvještava da im je vožnja bicikla nesigurna. Čak i u urbanim područjima, 14,3% žena osjeća isto. To je velika prepreka – posebno kada 41,7% žena kaže da jednostavno „ne vole biciklirati“, često zbog sigurnosnih razloga, u odnosu na 28,2% muškaraca.

Glavni grad Kišinjev prednjači sa 20 km neprekidnih biciklističkih staza, ali drugi gradovi poput Balća, Orheja i Lalovenija zaostaju sa ograničenom ili loše implementiranom biciklističkom infrastrukturom.

Priština: Grad u kojem se biciklisti i dalje osjećaju nesigurno

Vožnja biciklom u Prištini – još uvijek nije dovoljno sigurna. Iako je najavljeno 10 km novih biciklističkih staza, to nije ni približno dovoljno. Putevi su i dalje opasni, staze nezaštićene, a sigurnosna infrastruktura poput rasvjete i signalizacije nedostaje. Biciklisti su i dalje ranjivi, posebno noću i u zonama s velikim prometom.

Šta je Prištini sada potrebno:

• Program dijeljenja bicikala širom grada
• Bezbedno parkiranje kod javnih zgrada i škola
• Dobro osvijetljene, povezane biciklističke staze
• Jasne karte biciklističkih ruta i signalizacija
• Zaštićeni koridori koji povezuju naselja, parkove i radna mjesta

Albanija: Razlika između spolova na dva točka

Biciklizmom u Albaniji i dalje uveliko dominiraju muškarci:

• Samo 33,9% žena navodi da koristi bicikle, u poređenju sa 65,8% muškaraca.
• Kod električnih bicikala, jaz se povećava: 69,3% korisnika su muškarci, a samo 30,7% su žene.
• Preko 50% žena navodi sigurnosne probleme kao razlog zašto ne voze bicikl.

Ali ima nade. U Tirani je samo 20% biciklista žena – ali uz sigurnije trake, vidljive uzore i napore za podizanje svijesti, taj broj bi mogao brzo porasti.

Šta se može učiniti?

Da bi istinski proslavili Svjetski dan bicikla, vlade i gradovi moraju ići dalje od slogana i:

• Izgraditi i održavati sigurne, neprekidne biciklističke staze
• Osigurati planiranje koje uzima u obzir rodnu ravnopravnost, uključujući rasvjetu, sigurnost i prijevoz djece
• Pokrenuti kampanje za podizanje svijesti i obuku, posebno usmjerene na podsticanje žena i djevojčica da voze bicikl
• Kreirati programe dijeljenja bicikala, posebno u zajednicama s nedovoljno opsluženim i niskim prihodima
• Uključiti lokalne organizacije civilnog društva i ženske grupe u planiranje politika urbane mobilnosti

Podaci su dio istraživanja GBWN o transportu iz perspektive roda i klimatskih promena, sprovedenog u svih 7 zemalja, a potpuni izveštaji biće uskoro dostupni!

U maju 2025. godine, Gender Budget Watchdog Network organizovala je snažnu i pravovremenu sesiju zajednice pod nazivom „Crvene linije budžeta“, fokusirajući se na to kako rodno osjetljivo budžetiranje može riješiti duboko ukorijenjeno pitanje menstrualnog siromaštva. Sesija je okupila stručnjake civilnog društva, istraživačice i aktivistkinje sa Zapadnog Balkana – uključujući Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Crnu Goru – kako bi ispitali kako procesi budžetiranja mogu biti inkluzivniji i osjetljiviji na potrebe osoba koje imaju menstruaciju, posebno onih iz marginaliziranih grupa.

Uključivanje menstrualne jednakosti u planiranje budžeta

Tema koja se ponavljala tokom cijele sesije bila je da menstrualno siromaštvo nije samo pitanje ograničenog pristupa higijenskim proizvodima – to je strukturni problem koji odražava širu rodnu nejednakost, zanemarivanje politika i institucionalnu šutnju. Panelistkinje su istakle da stigma, nedostatak obrazovanja i nevidljivost menstruacije u javnoj politici doprinose lošim zdravstvenim ishodima i socijalnoj isključenosti, posebno među ženama i djevojčicama iz ranjivih zajednica.

Uprkos rastućoj svijesti i aktivizmu, javni budžeti širom regije uglavnom nisu uspjeli prepoznati menstrualno zdravlje kao legitimno područje od javnog interesa. Podaci s Kosova, na primjer, otkrivaju da do 40% žena u domaćinstvima s niskim prihodima ne može priuštiti menstrualne proizvode. U Srbiji i Crnoj Gori, iako je digitalni feministički aktivizam postigao značajan napredak u borbi protiv stigme, i dalje nedostaje ciljanog finansiranja i podrške politikama. Sjeverna Makedonija se suočava sa sličnim preprekama, a organizacije civilnog društva često intervenišu kako bi popunile prazninu.

Premošćavanje istraživanja, zagovaranja i budžetiranja

Govornice su podijelile napore zagovaranja zasnovane na dokazima i inicijative na nivou zajednice koje imaju za cilj da uvedu menstrualnu jednakost u budžetski program. To je uključivalo kampanje na lokalnom nivou, inicijative koje vode studenti za obezbjeđivanje besplatnih menstrualnih proizvoda i zajedničke napore za integraciju menstrualnog zdravlja u obrazovnu i zdravstvenu politiku.

Učesnice su naglasile da je jedan od najefikasnijih načina da se menstrualne potrebe učine vidljivim u javnim budžetima zagovaranje civilnog društva zasnovano na lokalnim podacima. Organizacije poput Centra za rodna znanja i lokalnih ženskih grupa igraju ključnu ulogu u prevođenju životnih iskustava u preporuke politika – od kojih mnoge ostaju neprovedene zbog nedostatka političke volje ili raspodjele budžeta.

Institucionalne barijere i uloga civilnog društva

Sesija je također osvijetlila trajne prepreke inkluzivnom učešću u budžetskim procesima. Osobe s invaliditetom, manjinske grupe i ruralno stanovništvo često su isključene zbog nepristupačnih mjesta, nedostatka informacija na jezicima manjina i simboličnih praksi konsultacija. U mnogim slučajevima, službene konsultacije postoje samo na papiru.

Organizacije civilnog društva su više puta prepoznate kao ključni akteri u prevazilaženju ovih izazova. Njihove veze u zajednici i fleksibilne strategije informisanja – od WhatsApp grupa do štampanih materijala – omogućavaju im da mobiliziraju marginalizirane glasove. Međutim, učesnice su primijetile da, iako organizacije civilnog društva mogu olakšati angažman, potrebna je značajna institucionalna posvećenost kako bi se održale inkluzivne prakse izvan pojedinačnih projekata.

Zaključak

Sesija o crvenim linijama budžeta naglasila je da rješavanje menstrualnog siromaštva zahtijeva i promjenu u javnom diskursu i konkretne promjene u planiranju budžeta. Menstruacija mora biti prepoznata kao pitanje javne politike, a ne kao privatna stvar. To uključuje ciljana ulaganja, pristupačne konsultacije i politike zasnovane na stvarnim potrebama.

Diskusija je ponovo potvrdila da civilno društvo ostaje pokretačka snaga u ovom nastojanju – ali ne može uspjeti samo. Vlade širom Zapadnog Balkana moraju preuzeti odgovornost za osiguranje menstrualnog zdravlja i dostojanstva kroz transparentno, inkluzivno i rodno osjetljivo budžetiranje. Tek tada možemo preći preko crvenih linija i ići prema stvarnoj jednakosti.

📄 Detaljan izvještaj o webinaru dostupan je i ovdje: https://gbwn.net/wp-content/uploads/2025/07/GBWN-Webinar-Budget-Red-Lines.pdf

▶️ Cijeli snimak webinara dostupan je na YouTubeu